Takaporofita Nguva yeKufa kwaPapa Francis

Papa Francis vashaya.

Musoro weChechi yeKaturike unoshanda sechiremera chemweya kune vakawanda. Mhomho dzakapoteredza pasi rose, zvisinei nechitendero chavo, vanomutora semunhu waMwari, kunyange mumiriri waKristu. Asi Ishe vanotaura zvakasiyana. Kwemazana emakore, Chechi yakazadza umambo hwayo neropa revaKristu vakatendeka nokuda kwokushinga kuzviisa pasi peshoko raMwari pane kuzviisa pasi peChechi. Zvakasiyana here nhasi? Zvakavanzwa zviri kubuda pachena. Kuburikidza nechiporofita chemuna Zvakazarurwa 17, Ishe akatozivisa kare kubudikidza nesu kuti papa weJesuit uyu aizofa, uye muvhidhiyo iyi, tinoongororazve chiporofita ichocho tichitarisa zviitiko zvazvino.

Muvhidhiyo inotevera, tichagovera izvo vazhinji vanoda kwazvo kuziva: ndiani achamutsiva?! Zvakare, Mwari akapa ruzivo kumutumwa wake Johane. Naizvozvo ticharatidza munhu wechivi kubva muchiporofita chimwechete muna Zvakazarurwa 17! Haufe wakaona hupapa nenzira imwechete.

Bhaibheri rinotidzidzisa kuti Mwari akatuma Mwanakomana wake, Jesu kuti azova Adhamu wechipiri—murume nomusoro wechechi yakachena. Uyo asina kumbobva mukudiwa naBaba vake ndiye Ishe neMuponesi wake, Mambo wake. Adhamu wokutanga, zvisinei, akakundikana kudzora mudzimai wake asi akasarudza kuzviisa pasi pake panzvimbo pezvo. Nokuita kudaro, akapa nyoka simba romudzimu pamhuri yavanhu. Ndizvo zvakaitawo kereke yenhema, inorondedzerwa sehure rinotonga madzimambo enyika.

Zvino mukadzi wawaona ndiro guta guru, rinotonga pamusoro pemadzimambo enyika. ( Zvakazarurwa 17:18 )

Ndiwo maonero eBhaibheri pamusoro peChechi yeRoman Catholic. Muchitsauko chimwe chete ichocho, anorondedzerwa seakatasva chikara chine misoro minomwe nenyanga gumi. Idzi dzinomiririra vatungamiri venyika dzeG7, nyanga gumi muEuropean Union avo vachiri kusimbisa zvakasimba mitemo yechitendero, uye chikara cheUnited Nations-vose vakauya kuna Papa muItaly muna June 10, kuti vawane kutungamira kwake.

Kekutanga munhoroondo, mufananidzo waZvakazarurwa 17 wakazadzikiswa pachena uye Pope Francis “akagara”—uye kwete chete nokuti akanga ari muwiricheya!

Zvino akati kwandiri: Mvura yawaona inogarwa nemhombwe, ndiwo vanhu, nezvaunga nemarudzi, nendimi. ( Zvakazarurwa 17:15 )

Pakazosvika Chikunguru 2024, Mwari vakazivisa kuburikidza nekudzidza kweshoko ravo, kuti chiporofita chemadzimambo manomwe nevasere muchitsauko chino chichazadzikiswa sei, uye kuti Pope Francis havaizove papa wekupedzisira, zvisinei nekupfupika kwenguva pawachi yaMwari.

Chinotevera chikamu chechidzidzo kubva mumharidzo inoti, “Ndiani Waunosarudza?” uko kuzadzikiswa kwechakavanzika ichi kunoratidzwa zvakajeka.

“Ndiwo madzimambo manomwe, vashanu vawa, mumwe uripo, mumwe uchigere kusvika.

Uye kana asvika, unofanira kugara chinguva chiduku. Uye chikara chaivapo uye chisisisipo, iye ndiye wechisere uye anobva kune vanomwe uye anoenda mukuparadzwa.” Saka, chiri kutaura pano nezvemadzimambo.

Pope mutungamiri wechitendero uye mambo wezvematongerwo enyika weVatican. Saka, hazvina kuipa kuona chikamu ichocho. Zvimiro zviviri.

Hongu, zvinhu zviviri uye kutarisa kune maPope. Hazvina kuipa nekuti madzimambo haasi madzimambo enyika chete, asi hupapa. Pope zvakare mutungamiri wezvematongerwo enyika wenyika yake.

Saka, chii chatinoziva kusvika pari zvino nezvechiporofita ichi? Izvi ndizvo zvatinoziva. Takanyora nezvazvo muna 2015. Uye pasi rose, nyika yechiPurotesitendi zvirinani, ine pfungwa dzakafanana kana dzakafanana. Mazano akafanana. Zvino, dambudziko nderei pamufananidzo uyu? Saka, chekutanga pane zvese, ingori pfupiso pfupiso kana mumwe munhu asinganyatso kujaira nazvo.

Inotanga neLateran Treaty, inova iyo apo papa akawanazve nzvimbo yavo yenyama zvakare. Saka, aive mambo kunyangwe ari wedunhu diki. Makanga muri muna 1929.

Ukaverenga madzimambo kana maPope, madzimambo eVatican City kusvika Francis, unoona kuti ndiye wechi8. Rudyi. Saka, chii chiri chinetso nemufananidzo iwoyo? Nekunzwisisa ikoko? Nokuti, zvakare, kunzwisisa kwechokwadi kwechinhu ichi kunongobvira kubva munaJuly 13 zvichienda mberi.

Nekuti ngirozi, K2, yaive nendiro yayo, yobva yatsanangura chakavanzika. Saka, dambudziko nderekuti Zvakazarurwa 17:10 uye ndima 11 zvakabatanidzwa mumufananidzo mumwe. Asi neruzivo rwazvino kuti ngirozi iyi, K2, muna Zvakazarurwa 17:1, inogona kungotaura kubvira mamwe mazuva,

kubva pavhiki, kana uchida.

Zvino, heino rondedzero yemaPope achangopfuura. Nokuti ndima yacho inoti, "Zvino chikara chaivapo uye chisisipo, uye kunyange iye ndiye wechisere uye ari wevanomwe uye anoenda mukuparadzwa." Saka, pane kupatsanurwa.

Kwaiva nemhuka, kwakanga kusina mhuka, uye kune mhuka. Zvino, kusvika kuna Pius VI, pakanga pane chikara. Ipapo kwakauya Mutungamiriri wehondo Barthier muChimurenga cheFrance, uye akapfigira Pius VI mutorongo.

Uye uyu mambo-papa wezvamatongerwe enyika weVatican akarega kuvapo. Yaingovapo munzvimbo yechitendero, asi kwete samambo. Nyika dzapapa dzakanga dzatorerwa, uye akasiiwa kunyange mutorongo.

Saka, takanga tine chikara. Zvino paive nechikamu pataive tisina chikara, humambo hwezvematongerwo enyika hwaPope. Uye naPius XI, ino yava nguva yeChibvumirano cheLateran, takavazve nechikara, papa wezvematongerwo enyika, nokuti akawana Vatican nedzimwe kodzero dzezvematongerwo enyika.

Yakanga iri, haisi, uye zvadaro zvakare. Chaive, chaive chisiri, uye chaive, kana chiri munyaya iyi, handiti? Zvakajeka here? Asi izvozvo zvinozivikanwa navose. Izvo hazvisi zvitsva kusvika zvino.

Zvino, heino rondedzero kubva 1929 zvichienda mberi. Vanapapa vasere ava, zvakataurwa naHama Ray kare, pano Pius XI zvakare, neLateran Treaty, uye zvakare takava naJohn XXIII pano, akatanga Dare reChipiri reVatican, kanzuru hurusa mushure mekunge hupapa hwapihwa. Zvino yakapora, ichibva yatanga kupora neLateran Treaty, zvino iri ndiro raive kanzuru huru kwazvo mumazuva edu.

Chokwadika, murume wacho akafa, uye Paul VI akazvigumisa. Apa paive paSecond Vatican Council, kwakanaka here? Saka, akapedzisa. Just a list.

Zvino, ngirozi iri muna Zvakazarurwa 17:1 inotsanangura kuti ndiani mukuverenga kwezvematongerwo enyika ari wechisere, kwakanaka here? Nokuti zvinonzi, ndiye wechisere. Saka, mukuverenga kwezvematongerwo enyika, kuverenga kwehumambo, tine vanapapa chaivo, sezvatakanga tatova nazvo mune mumwe mufananidzo kare. Pano, Francis ndiye wechisere.

Ndiye wechisere, asi zvinonziwo mundima 11, uye ndewevanomwe. Saka, vhesi iri pano inototaura uye inopa zano kuti tiverenge sere, uye zviri pachena kuverenga nomwe, kwakanaka here? Saka, chakavanzika ndechokuti, angava sei ari zvose zviri zviviri mumwe worusere nomumwe wavanomwe? Kugona.

Saka, kuverenga kwezvematongerwo enyika kwasvika. Uyu ungori mufananidzo, Lateran Treaty. Houno papa uyu chaiye, Mussolini.

Vakasaina, muna February 1929, kondirakiti iyi. Kugona. Chibvumirano cheLateran. Zvino, isu tinoverenga zvechitendero, nekuti kana Chibvumirano cheLateran chinonongedzera kunyaya yezvematongerwo enyika, ipapo Vatican Council inonongedza kuverengera kwechitendero, handiti? Zvine musoro. Tinofanira kuita chinhu chimwe chete, asi tichiverenga kubva kuVatican II. Rudyi.

Izvi zvakatanga muna 1962 naJohn XXIII. Zvino, verenga. Imwe, mbiri, nhatu, ina, shanu, nhanhatu.

Oo, wow. Ndiani wechinomwe? Uye ndiani wechitanhatu? Hongu, uye wechitanhatu ndiFrancis, uye ndiye mumwe wevanomwe. Zvino, tinowana imwe pfungwa muna Zvakazarurwa 17:10, nokuti inoti vashanu vawa.

Ipapo, mumwe aripo, uye mumwe achauya. Ndiani ari kutaura mashoko aya? Ngirozi yaZvakazarurwa 17:1. K2, uyo achangodurura ndiro yake yedenda, ari kuuya kuna Johane achitaura kuti chakavanzika cheBabironi chii. Saka, apa ndipo panopinda nguva.

Hongu, iko zvino. Saka kana ngirozi ichiti, “Ndinokuudzai zvino kutongwa kwemhombwe,” zvinoreva kuti mushure maChikunguru 13, 2024. Uye kunongova napapa mumwe chete ari kushanda, anova Francis.

Zvino, kana ukaverenga uchidzokera kumashure mashanu kubva kuna Francis, unouya kuna John XXIII, zvine musoro nekuti kuverenga kwechitendero kunotanga neVatican Council II. Izvi, sezviri pachena, zvinomutsa mubvunzo wekuti ndiani achauya. Kana kuti zvinotaridza kuti pane mumwe achauya nekuti pane manomwe.

Ingori mufananidzo zvakare. Iyi iVatican Council II, uye inototi, "Second Vatican Ecumenical Council."

Saka, munoona, iri ndiro dare rakakosha zvikuru rekuunganidza makereke kuti adzokere mumaoko apapa. Rudyi.

Sokuziva kwenyu, zvakaitika kubva 1962 kusvika 1965, saka zvaida makore akati wandei. Ngatibatanidzei nyaya dzezvematongerwo enyika nedzechitendero. Heino 1929, heino 1962, uye ngirozi inotaura kuti yechisere kubva mukuverenga kwezvematongerwo enyika inofanira kuva imwe yezviverengero zvechitendero.

Ndiko kungofukidza mifananidzo miviri. Tinongozvienzanisa neuyu ari Francis, uye ari mumwe wevanomwe. Zvakakwana.

Chirahwe ichi chinongogona kudururwa kana waziva kuti ngirozi inotsanangura chinhu chose ndiani. Iyi iK2, uye unogona chete kuigadzirisa kana iwe uchiziva nguva yekutanga yekuti anogona kutaura, kubva munaChikunguru 13, 2024, zvichienda mberi. Mushure mekunge adurura kutonga kwake.

Uye mamwe mazuva akatevera, chizaruro chinobva kuna Mwari kubudikidza neMweya Mutsvene kuhama yedu Johane, kwatiri, uye takazoratidza kwapera svondo rimwe chete kuti zviri pachena kuti pane papa mutsva ari kuuya. Zvino, rangarirai, tiri mugwaro redambudziko rechishanu rinoti humambo huchasvibiswa. Ramba uchifunga izvozvo.

Zvinorevei izvo? Zvakazarurwa 17:10. Ngativerengei zvakare. Uye ndiwo madzimambo manomwe, vashanu vawa.

Mumwe uripo, uye mumwe haasati asvika. Uye kana asvika, anofanira kugara kwechinguva chiduku." Saka zvakare, uyu ndiye (2024). Tese tinobvumirana kuti ndiFrancis. Uye uyo asipo asi achauya ndiani? Papa upi achauya? Zvino, mubvunzo ndewokuti, chii chinofanira kuitika kuti tiwane papa mutsva? Pane zvingangoitika zviviri chete munguva dzazvino uno.

Pamwe papa anosiya chigaro sezvakaita Benedict, izvo zvisina kujairika, kana kuti anofa. Zvino, shamwari, panguva ino, tinofanira kutaura kuti hatisi vaporofita, kwete zvachose. Hazvina kufanana naVaBiggs vakanzi naMwari vataure. Kwete, ichi chidzidzo chete. Kungori kudzidza kwaZvakazarurwa 17 kuti tinzwisise kuti mutumwa uyu ndiani. Ndirini paanogona kutaura nokukurumidza? Uye ipapo unoziva kuti ndiani.

Uye ipapo unongorongedza kuruboshwe nekurudyi. Ndizvo zvose. Hapana chiri shure kwayo.

Asi zvakanga zvisingaiti kare. Rudyi? Saka hatisi vaporofita. Tingori vadzidzi veBhaibheri.

Vadzidzi. Munoziva, chakavanzika ichi ndechekuziva kuti nguva iyoyo ndeye riini. Ndeipi apo pane imwe iripo? Ikoko kunonongedzera kuzuva raJohane here? Inonongedzera kuzuva redu kana kuti rini? Uye naizvozvo iwachi yaMwari kuti chakavanzika ichi chinogona kugadziriswa.

Ameni. Uye izvo hapana ari kuita, asi iwe une nhamba yezvematongerwo enyika uye yechitendero. Ehe.

Zvikasadaro, haugone kugadzirisa dambudziko nevasere uye vanomwe. Rudyi. Enderera mberi.

Uye ndizvo zvatinazvo nechikara chaari kutasva. Zvino tinofanira kutarisa. Ndeipi nzvimbo pfupi kana nguva? Kune madzimambo manomwe.

Vashanu vawa. Mumwe uripo, uye mumwe haasati asvika. Uye kana asvika, unofanira kugara chinguva chiduku.

Pope mutsva angauya rini pakutanga? Iye zvino tava kuziva September 1 kusvika 4 apo dambudziko rechishanu rinopiwa. Ndiyo yekutanga pfungwa. Hapana kufanotaura nezvezuva kana kuti papa ndiani kana chimwe chinhu.

Asi pane nyaya huru kubva pazuva iroro zvichienda mberi. Tinofanira zvakare kucherechedza sezvatakaita nedenda rechina izvozvi. Ndipo panodururwa ndiro pamusoro pechigaro chechikara.

Chigaro chapapa ndicho chigaro chechikara. Uye ipapo umambo hwake huchasvibiswa pakutanga. Saka kana uri Gunyana 1 kusvika 4 pakutanga-tanga, uye tinoziva kuti kubvutwa kuchasvika riini, apo Jesu achauya kuzotora vakadzikinurwa vake, uno ndiChikumi 4.

Uye zvinoitika zvokuti anenge mazuva 274 kusvika 277, izvo zvisiri chimwe chinhu semwedzi mipfumbamwe pazuva, pamuviri wemukadzi, uyo ari mukadzi ari mukurwadziwa. Uye, iwe unoziva mavhesi. Hatifanire kuisa pano mavhesi ese pamusoro pazvo. Mazuva ekupedzisira akafanana nomukadzi ari kusununguka.

Rudyi. Takangotaura paSabata rapfuura rimwe remavhesi iwayo. Saka kana zvichinzi pano inguva pfupi kana nguva pfupi, saka ngatirangarirei zviporofita zvakasiyana. Somuenzaniso, Dhanieri kana kuti Zvakazarurwa, uyewo apo panoti, Nguva, Nguva, nehafu yenguva, naizvozvo nguva inomirira gore. Uye kana ikati nzvimbo pfupi kana nguva pfupi, zvino zvinongoreva ipfupi pane gore.

Ndapota, iri pano, ipfupi pane gore. Ndava kutonzwa vanhu. Maraki, Malachy! Vakataura kuti Papa Francis ndiye wekupedzisira. Kwete, hachisi chokwadi. Izvi zvinobva kuWikipedia. Chiporofita chapapa.

Ichi ndicho chiporofita chaMalachy. Ngationei. Zvino, munoziva, uhu ndihwo huporofita hwaaive muzana ramakore rechigumi nembiri uye anodonongodza mapapa ese emangwana netsanangudzo pfupi, achipa mazwi mashoma.

Kutsanangura mumwe papa. Rudyi. Wekupedzisira apo tine chokwadi, pamwe chete chokwadi, ndiPapa Benedict uye zita kana musoro wepamusoro pamusoro pake "Kubwinya kweOlive."

Munhu wose anoziva izvozvo munyika. Papa Benedict harisi dambudziko. Zviri pachena.

Asi zvino panobva paonekwa chimwe chinhu chakasiyana muchiporofita chaMarachy nekuti ipapo ane ndima mbiri dzedzimwe. Zvino, zvinoenda pamwechete kuna papa mumwe chete here kana kuti zvakakamurwa uye ndezvemapapa maviri? Zvino, ngationei izvo vamwe vanhu, vakangwara (hatina); vamwe vanotaura nezvazvo. Saka musoro wenyaya unoti "Mukutambudzwa kwekupedzisira kweChechi Tsvene yeRoma, ndipo paachagara."

Zvino, ngativerengei zvaanotaura: “Nepo achiwanzoraviwa sorutivi rwouporofita hwaPetro weRoma, chinhu chose, vamwe vaturikiri vanohurangarira somutsara wakaparadzana, usina kukwana unoreva nomutoo wakajeka kuna vanapapa vokuwedzera pakati pe‘Kubwinya kwoMuorivhi,’ uyo ari Benedict, uye ‘Peter muRoma.’” Vamwe vanotaura kudaro. Vanoti zvinoenda pamwe chete kana kuti kune vanapapa pakati paBenedict naPetro chaiye wekupedzisira wekuRoma. Vanoti isu tinogona kungozvisimbisa ikozvino neshoko raMwari.

Zvino, kuna Petro muRoma, rinoti achafudza makwai ake mumatambudziko mazhinji. Uye kana zvinhu izvi zvapedzwa, guta rezvikomo zvinomwe, iyi Roma, inozivikanwa navose, ichaparadzwa uye mutongi anotyisa achatonga vanhu vake. Tichapfuura nayo totaura kuti ndiani.

Saka zvakare, ongororo dzakawanda dzechiporofita dzinoratidza kuti kwakazaruka kududzirwa kuti vanapapa vokuwedzera vaizouya pakati peKubwinya kweMuorivhi naPetro, muRoma. Vamwe vanodaro. Zvino, tsananguro yendima yekutanga inoti, “Munyaya yokutambudza yakanyanyisa,” iyi ndiyo Kereke Tsvene yeRoman Catholic, “sedebit,” zvinoreva kuti “ndipo pachagara papa uyu.” Iyi ndiyo tsananguro uye mutsara wekuzivikanwa kwapapa uyu. Shamwari ndiani agere pachikara? Ndiani achangotora chigaro? Ndiani agere? Takangove nemharidzo shoma dzakananga pamusoro pazvo. Kubva pana June 13 kusvikira ku15 zvichienda mberi, uyu murume anodiwa pano anogara pachikara.

Uyu mufananidzo mutsvuku, ungarangarira here? Iyi ndiyo tsanangudzo yepapa iyi. Zvino, anoti mukutambudzwa kwakanyanya. Ko, papa wedu chaiye haana kutambudzwa kwakanyanya muchechi yake here? Iye pachake, nenzira yake yakavhurika uye yakasununguka, akagadzira matambudziko mazhinji uye zviri pachena nyika zvakare, nekuda kwekuvhurwa kwemiganhu nevanotama uye LGBT nekudzivirira.

Chii chimwe? Hongu, ese aya ma agenda aanawo. Ari mudambudziko guru. Tinoziva kuti mashoko azere izvozvo.

Akasika matambudziko akawanda. Chechi, chechi yavo, ine matambudziko akawanda nekuda kwake. Iyi irondedzero, yakanyatsokodzera nguva ino uye kunyanya kuti anotsanangurwa seagere.

Ndinoreva, vanapapa vese vanogara pachigaro chavo, handiti? Hapana chitsva. Nei izvi zvichitaurwa naye? Nekuti iye zvino agara paG7, panyanga gumi, kunyangwe paUN muna 10. Ndiye agere.

Naizvozvo, zvinotaurwa nevamwe pano kuti izvi zvinogona kuonekwa sekuparadzana ichokwadi. Uye takatoona hwaro hwebhaibheri kare kuti zvinogona kuva zvakadaro. Ngatitaurei pano nekukurumidza pamusoro paPetro wekuRoma achauya panguva iyoyo.

Matambudziko mazhinji. Pane musiyano. Ane kutambudzwa uye ane matambudziko mazhinji.

Ngatiti saka chero zvichaitika, asi nguva hadzizove nani. Panogona kuva nematambudziko akawanda chaizvo ari kuuya. Guta reRoma riri pachena richaparadzwa.

Bhaibheri rinotaura zvakare muna Zvakazarurwa 17 kumagumo kuti nyanga gumi dzicharwisa hure muItaly, muVatican, muRoma. Uye ndiani mutongi anotyisa achatonga vanhu vake? Chokwadi, kudzoka kwaJesu.

Ndiye mutongi, mutongi anotyisa, kunyange humwe uporofita hunotaura kudaro muBhaibheri. Uye pakupedzisira, akarurama. Ndiko kuguma.

Ndizvozvo chaizvo. Zviri pachena kuti Maraki muporofita wechokwadi. Zvino, ichi ndicho chigaro chapapa.

Izvi zvaive izvi, "Agere." Uyu ndiwo mufananidzo we "iye agere" neEU muna 2015. Uyu waiva wiricheya, chigaro chepapa paJune 13 kusvika ku15, izvo zvinongoreva kuti achaita, nekuda kwehutano hwake hwehutano, zvichida kupfuura. Uye ichi ndicho, chokwadi, ichi chisikwa chinotyisa chaSatani uko chigaro chake cheushe muVatican chakagara. Saka chii chimwe? Chii chimwe chaunoda pachigaro chake? Rudyi? Zvinoita sekuti pane dambudziko riri kuuya naVaFrancis kubva musi wa1 Gunyana zvichienda mberi.

Zvino, ramba uchifunga nezvekubatana. Inogona kunge iri kuputika kwegomo, Campi Flegrei, kana kuti kufa kwake, sezvinoratidzwa neuporofita hwebhaibheri, kana kunyange kusanganiswa, nokuti kana iwe usingazivi izvozvo, VaFrancis vane bapu rimwe chete.

Uye kana paine kuputika kukuru, iri igomo repasi pemvura, saka rinogona kushungurudza chaizvo. Zvinogona kumukanganisa. Uye izvi zvinogona kuenda pamwe chete.

Hatizivi. Zvakare, ingoona zviri nyore. Zvingadaro here? Ehe.

Zvino, tave kumagumo. Sarudza.

Ndapota verenga. Izvi zvinobva kuna Jesu. "Zvino kubva paawa yechitanhatu, ari pamuchinjikwa, rima rakavapo panyika yose kusvikira paawa repfumbamwe." Enzanisa naFrancis. Mutumwa wechishanu akadurura ndiro yake pamusoro pedenda rechigaro choushe chechikara, uye umambo hwacho hukasvibiswa. Zvino, ingoita kuenzanisa, ndapota. Kristu akafa kuchine rima. Hongu baba vakatuma rima nekuti vaisagona kutarisa zvaityisa. Chigaro chaKristu, ndinofunga tinobvumirana, chaive pamuchinjikwa nekuda kwekukunda pamuchinjikwa.

Ndiye mambo. Ichi ndicho chigaro chake choumambo. Kristu akakunda, uye Kristu akamuka uye mupenyu.

Unoziva here kuti chigaro chaAntikristu naSatani varipi? Zviri pachena here kupasi rose kuti Antikristu aripi? Uyo anomira achipikisa Kristu. Anopesana naKristu, hongu. umambo hwake huchasvibiswawo.

Asi pfungwa iri pakuti Jesu anokunda, uye pano kwete. Jesu akamuka uye mupenyu, uye kwete pano. Ndima iyi inoti anoenda mukuparadzwa.

Unoziva here kuti Antikristu aripi? Unoziva here panogara mweya waSatani, kana kuti Satani pachake? Tine chinyorwa pamusoro pazvo. Saka tinogona kungotaura izvozvi zvakare kune idzi hama dzinodiwa muChechi yeKatorike, dzatinoda: siyai maitiro, handiti? Kana ukasazvisiya izvozvi mushure mekuziva zvinhu zvose izvozvo, chii chimwe chingaitwa? Okay. Uye Zvakazarurwa zvakare, Zvakazarurwa 17:16 inoti nyanga dzine gumi dzichaparadza Roma, chigaro chemhombwe. Ichokwadi. Zviripo. Iyi ndiyo conclave--mufananidzo weconclave kwavanosarudza pope mutsva. Uye tadzokera zvakare kunyaya yesarudzo. Zvinyorwa zvemadambudziko mashanu okutanga zvinopa imwe maonero kubva kure zvishoma. Unosarudza ani? Zvine chekuita nesarudzo huru.

Europe haisi chinhu chidiki. Idzi isarudzo huru. America haisi chinhu chidiki.

Isarudzo huru yakakosha. Uye zviripachena, uyo ari mutungamiri weKatorike huru kana kereke huru yechiKristu akakoshawo! Chitendero chenyika imwe chete uye hurumende yepasi rose pamwechete. Ehe.

Saka tinogona kungoti, rumbidzai Jehovha nokuda kwouchenjeri, nokuti ndiye K2: ngirozi yaZvakazarurwa 17:1, inopa huchenjeri uhwu, hunomirira Mweya Mutsvene. Uye kana usina Mweya Mutsvene wechokwadi, haungagoni kunzwisisa zvinhu izvozvo. Saka rumbidzai Jehovha nokuda kwechokwadi ichocho.

Zvakare, tiri kudzidza vanhu, kwete maporofita. Hapana akatiudza munzeve. Ingozvinzwisisa.

Ngatitarisei kana zvikaitika. Asi izvo zvatakaratidza, ndinofunga, zvinopa izvo chaizvo.

Uye saka zvakaitika musi waApril 21! Kufa kwaPope Francis kunotsigira zvikuru huchokwadi hwezvidzidzo izvi. Uyezve, taitarisira imwe nguva yakatarwa yekuzadzika uku: iyo yedambudziko rechishanu. Nepo takanga tisati tanzwisisa Chiratidzo Chikuru uye Chinoshamisa panguva iyoyo, uye kuti chinosiyanisa sei matambudziko nendiro, dzinodurura hasha dzaMwari nokuda kwematambudziko, rufu rwaPapa Francis rwakaitika apo ndiro yechishanu yakanga ichitenderera mudenga.

Mwedzi waiva muCapricornus pakafa Francis, achiratidza chigaro chechikara chaanosiya chisina munhu. Pamwedzi mutsva wezvenyeredzi, ndiro yacho haina chinhu chose uye uporofita hunopfuurira kuzadzika kwahwo:

Zvino mutumwa wechishanu akadurura ndiro yake pamusoro pechigaro cheushe chechikara; ushe hwake ndokuzadzwa nerima; vakatsenga ndimi dzavo nemarwadzo, (Zvakazarurwa 16:10).

Rima rinozotevera rinoratidza kuti baba veVatican vokupedzisira, murume wechivi—anozivikanwa neChiporofita chaMalachy chaPope sa“Petro weRoma”—acha“ratidzwa”, nokudaro ndokusviba chigaro chake nokuvapo kwaSatani pachake. Ramba wakarinda kuti uzive kuti anozivikanwa sei neBhaibheri! Asi mashoko akanaka ndeokuti achatonga “nguva pfupi” sezvinoratidzwa nouprofita.

Uye ndiwo madzimambo manomwe; vashanu vawa, umwe uripo, umwe uchigere kusvika; uye kana asvika unofanira kugara chinguva chiduku. ( Zvakazarurwa 17:10 )

Musi waChikumi 4, 2025, seComet E3 inotaridza nguva yechitanhatu yeawa yechitatu neyekupedzisira pawachi yeHorologium muChiratidzo cheMwanakomana wemunhu, Jesu anomira shumiro yake yekureverera munzvimbo tsvene yokudenga achigadzirira kusvika Kwake mushure memavhiki matatu.

Panguva iyoyo, vanhu vaMwari vanofanira kumira vasina murevereri. Mukupesana nedzidziso yeKaturike, Maria haagoni kushanda somurevereri pakati paKristu navanhu. Dzidziso iyi yakatangwa paKanzuru yeEfeso muna AD 431, izvo zvakaita kuti papa wepanguva iyoyo atumire Basilica yeSanta Maria Maggiore, uko Pope Francis akasarudza kuvigwa.

Mifananidzo netsika dzechechi yechechi yacho zvinosimbisa basa raMariya rokureverera so“mutakuri waMwari”—zita rakabvumirwa nekanzuru, uye mukuremekedza chivako chacho chakavakwa. Kupfurikidza nokusimbisa basa rake mukubereka Kristu mwana, rinonongedzera kunguva apo Jesu akanga achizviisa pasi pokuda kwake. Kunyangwe iye zvino, anotorwa saMambokadzi weKudenga.

Muchokwadi, mumwechete anouya pakati pemunhu neMuponesi wake muvengi wemweya. Satani anotora nzvimbo yaMaria, achigamuchira kunamatwa kwemabhiriyoni kunofanira kunangidzirwa kuna Kristu, achidzivisa ukama hwavo Naye. Jesu anotipa Mweya Mutsvene, uyo anogara mumutendi sehuvepo chaihwo hwaKristu.

Nokuti kuna Mwari mumwe chete, nomurevereri mumwe chete pakati paMwari navanhu, ndiye munhu Kristu Jesu; ( 1 Timotio 2:5 )

Budai mukunyengera kwaSatani uyo, kuburikidza nekereke yaMaria, anotonga pamusoro pemadzimambo enyika. Tarisa mudenga nekutenda uye unzwe inzwi raMwari kubva kudenga. Nguva ipfupi zvikuru. Nguva yasara yendiro dzokutsamwa kwaMwari ichawedzera sezvo muvengi—achiziva kuti ane nguva shoma sei—anorwisa vanhu vaMwari vanozvidza chiremera chake chakabvutwa chokunamatira kuna Kristu Ishe wavo. Matenga anopupura kuti hondo yokupedzisira yaZvakazarurwa 17 pamusoro peGwayana yatanga, asi Iye achakunda, nokuti ndiye Ishe wamadzishe naMambo wamadzimambo!

Saka farai matenga nemi munogara maari. Vane nhamo vagari venyika negungwa! nekuti dhiabhorosi waburuka kwamuri, akatsamwa kwazvo, nekuti unoziva kuti uchine nguva duku. ( Zvakazarurwa 12:12 )

Hatina makore manomwe ekutambudzika ari mberi, asi nguva pfupi! Rambai makamuka uye makamuka, “muchidzikunura nguva, nokuti mazuva akaipa.”

Joinha boka redu retsamba uye hurukuro muTeregiramu kuti uziviswe nezve izvi uye zvimwe zvisati zvamboitika kuzadzikiswa kwechiporofita kunowanikwa pawhitecloudfarm.org.